Što su kriptovalute i kako zaraditi rudarenjem kriptovaluta?

Zanima te što su kriptovalute i kako funkcionira tržište kriptovaluta? Da li se može zaraditi novac putem trgovanja virtualnim valutama? Koje su najbolje kriptovalute za investiranje i postoje li prevare u svijetu virtualnog novca? Što je to rudarenje kriptovaluta i može li se time baviti svatko?

Kriptovalute su često spominjani pojam u medijima, posebice nakon što je prošle godine Bitcoin oborio sve tržišne rekorde. Neki kažu kako su kriptovalute ‘navlakuša‘ i kako će se tržište kriptovaluta jednog dana urušiti, dok drugi smatraju kako su kriptovalute budućnost novčanih transakcija. Bez obzira na sporna mišljenja, kriptovalute danas obaraju rekorde u milijunima koji su uloženi u njih. Također, sve je više mjesta i fizičkih poslovnica gdje se može kupovati kriptovalutama ili ih mijenjati za fizičke novčanice.

Kako bismo se bolje upoznali s kriptovalutama i saznali neke važne informacije o tržištu, odlučili smo porazgovarati sa stručnjakom za kriptovalute. Naš današnji sugovornik je Bruno Škvorc – programer koji je imao prilike raditi na nekim značajnim svjetskim projektima, a danas je vlasnik tvrtke koja je fokusirana na razvoj softvera na blockchainu.

Bruno iza sebe ima bogato iskustvo vođenja timova i informatičkih projekata. Bio je urednik na poznatom SitePoint-u, gdje je vodio tim od stotinjak autora. Godine 2014. priključio se timu iz San Francisca koji se bavi razvojem umjetne inteligencije, a tada je nastala i ljubav prema kriptovalutama. Primijetio je kako priča oko virtualnih valuta i blockchaina naglo raste pa je odlučio postati dio te priče. Otvorio je tvrtku Bitfalls.com koja se bavi razvojem pametnih ugovora, digitalnom forenzikom, prodajom kriptovaluta, savjetovanjem i edukacijom na temu blockchaina, itd.

U nastavku teksta donosimo ti mnoštvo sjajnih odgovora na pitanja vezana uz kriptovalute. Između ostalog možeš saznati: što su kriptovalute, gdje kupiti kriptovalute, da li je pametno investirati u kriptovalute, kako pokrenuti vlastitu kriptovalutu, što je rudarenje kriptovaluta, kako zaraditi rudarenjem kriptovaluta, kakva je budućnost kriptovaluta, itd.

Što su kriptovalute?

Iako se o kriptovalutama često priča u medijima, mnogi nisu upoznati s pojmom što je to kriptovaluta. O kakvom se novcu točno radi i kako se obavljaju transakcije? Da li banke i financijske institucije imaju nadzor nad kriptovalutama? Evo što kaže Bruno:

“Kriptovalute su digitalni novac koji nema centralnu banku iza sebe i kojeg je vrlo teško uništiti ili ugasiti. Ne postoji netko tko je glavni za njih, nitko njima ne upravlja nego sami korisnici koji ih koriste.

Možete kriptovalute zamisliti kao veliku Excel tablicu u kojoj piše tko ima koliko novca, ali kada netko promijeni svoje stanje tako da nekome pošalje novac, to se stanje promijeni na svačijem računalu gdje je ta excelica upravo otvorena. To znači da nema falsificiranja jer se sve mijenja istovremeno, i sve se ponovno provjerava cijelo vrijeme pomoću tehnologije zvane blockchain.

Ukratko, ako većina sudionika provjeri nečiju excelicu za točnost podataka (a svi automatski gledaju svačije cijelo vrijeme) i vide da nešto ne štima, taj sudionik čija tablica ne štima je odmah izbačen iz mreže i prisiljen da ažurira svoju tablicu. Tako se osigurava da svi zajedno pošteno sudjelujemo u financijskim razmjenama, bez da imamo posrednika u obliku banke.

Kriptovalute se spremaju upravo u toj excelici – kad ljudi imaju ‘kripto novčanike‘ te njihove kriptovalute nisu zapravo spremljene na novčaniku – na novčaniku je spremljena lozinka za pristup valutama. S tom lozinkom im se može pristupiti od bilo kuda – ne postoji jedna web stranica na kojoj se ona ukucava, već je to pristup u gore spomenutu Excel tablicu (na bilo čijem računalu bilo gdje) koji dozvoljava izmjene samo u onim ćelijama kojih je ta osoba vlasnik.

Blockchain je uglavnom javna stvar pa su sve transakcije javno vidljive. Vidi se koji novčanik je kada poslao kome koliko novca, ali se ne vidi koja je osoba iza tog novčanika. No, zbog nepromjenjive prirode blockchaina, ako jednom date svoj identitet na blockchainu, sve vaše transakcije ikada postaju vidljive i pripisane vama.

Zbog toga se kaže da su kriptovalute pseudoanonimne, a ne anonimne. Još jedna usporedba koju mogu povući ovdje je email. Kriptovalute, tj. blockchain, su kao inbox u kojem svi mogu čitati sve mailove koji stižu, ali samo onaj s lozinkom (vlasnik kripto novčanika) može pisati odgovore na te mailove.”

Gdje kupiti kriptovalute?

Sada kada znaš što su kriptovalute, zasigurno se pitaš kako je moguće doći do kriptovaluta? Na koje se sve načine može postati vlasnikom kriptovaluta i koje su virtualne valute trenutno najpopularnije na tržištu?

“Osim nekoliko ‘bankomata’ od kojih je nekoliko i u Hrvatskoj (puni popis možete naći na CoinAtmRadar.com), ima mnogo platformi – popularne su Coinbase, hrvatska bitcoin mjenjačnica, Cex, Kraken, ili čak naš vlastiti Coinvendor.io koji podržava jedno 20ak kriptovaluta i uskoro proširuje ponudu na stotinjak. Izbora je zaista mnogo, a gotovo sve platforme prodaju one najpopularnije valute – Bitcoin, Ether, Litecoin, Bitcoin Cash.

Postoje dvije vrste investicije – jedna je vlasnička, a druga CFD ili ‘kladionica’. Kod vlasničke investicije kriptovalutu kupujete tako da nakon uplate vi tu valutu dobivate na svoj kripto novčanik koji držite kod sebe.

Prednost toga je da je valuta sigurna onoliko koliko vi sami sebi vjerujete da možete svoj novčanik držati na sigurnome. Ne ovisite o nekoj drugoj platformi koja ima vaš novac i koja može nestati preko noći.

Nedostatak je to da je teško ‘izaći’ iz kripto sfere jer je potrebno taj novac poslati na neku burzu, čekati da stigne, promijeniti ga, napraviti isplatu, itd., a do tada se cijena može drastično promijeniti.

Druga vrsta je CFD trading ili klađenje na rast i pad. Popularna platforma za tako nešto je IQ Option ili eToro. Tamo ne postajete vlasnik kupljene kriptovalute nego stavljate nalog na okladu da će cijena porasti ili pasti u nekom vremenskom roku. Ovisno o tome što se dogodi, možete dobiti ili izgubiti uloženo. To je najbrži način investiranja u kriptovalute.

Postoji i hibrid tih metoda – popularne mjenjačnice poput GDax, Bittrex i sličnih imaju knjige narudžbi na kojima vi zapravo jeste donekle vlasnik svojih kriptovaluta (one leže na toj platformi ali ih po potrebi možete izvući), ali imate prednost klađenja na cijene kao kod CFD trgovanja.

Opcija je puno, no osobno ne preporučam da to radite osim ako nemate mnogo novca koji ste spremni izgubiti na jako skupim početnim greškama. Pametna investicija na duže staze je još uvijek generalno profitabilnija”, kaže Bruno.

Treba li se bojati investiranja u kriptovalute?

Poznato je kako su mnogi ljudi zaradili veliki novac na investiranju u kriptovalute. Posebice oni koji su se investiranju priključili kada su valute bila na niskim razinama i u začecima. Koliko je danas pametno ulagati u kriptovalute? Da li je investiranje sigurno i što treba izbjegavati?

“Apsolutno se treba bojati investiranja u kriptovalute ako nemate viška likvidnosti kojeg vam nije žao izgubiti, pogotovo ako igrate na kratke staze. To je vrlo opasna i neregulirana igra kojom uglavnom upravljaju veliki igrači koji mogu pomaknuti tržište svojim početnim ulozima od prije nekoliko godina. Ništa od toga se ne bi trebalo smatrati sigurnim.

Mnogo ljudi je izgubilo novac na mnogim prevarama i lošim pokušajima kockanja – od direktnih piramidalnih šema poput Bitconnect, Onecoin, Das coin, Davorcoin i sličnih, do lažnih projekata kao što su Bitcoin White, Tron i slično.

Tu su i razne Pump & Dump grupe u kojima se dogovorno diže cijena nekoj valuti koja ima mali udio na tržištu pa je manji ulog dovoljan da joj se drastično pomakne cijenu. Tako se kupi jeftino, a proda nevinim promatračima za puno skuplje kada se polakome.

Nereguliranost tržišta ohrabruje prevarante, a nagli skokovi u cijenama čine ljude pohlepnima.

Jedina pametna vrsta investicije u kriptovalute je ona dugotrajna – kada se neki projekt promotri i u njega se uloži na nekoliko godina zbog potencijala kakav pokazuje. Sretan sam što mogu reći da takvih klijenata na Bitfalls štedionici imamo sve više i više – žele uložiti i ne više ništa znati o tome sljedećih 5 godina.

Takav dugoročni ulog jedino ima smisla – ove dnevne igre rasta i pada su jednostavno previše opasne. Imamo previše priča o ljudima koji su digli kredite kada je bitcoin bio na $20,000 samo jer su vidjeli cijenu, a nisu ništa istražili zašto je do nje došlo, i sada su ostali bez pola hipoteke jer je cijena pala za 70% u tri mjeseca”, upozorava Bruno.

Kako pokrenuti vlastitu kriptovalutu?

U medijima se zadnjih mjeseci moglo čuti i ponešto priče o tome kako neki ljudi pokreću svoje vlastite kriptovalute. Da li je pokretanje vlastite kriptovalute zbilja moguće i kako takvo što uopće realizirati? Da li je pametno razvijati svoju kriptovalutu i koliki su troškovi toga? Evo što misli Bruno:

“Može se pokrenuti vlastita kriptovaluta, ali za sad još treba tehničkog znanja. Cijena ovisi koliko dodatnih funkcionalnosti neka valuta ima, i koliko dodatnih usluga se uz pokretanje iste nudi. No, tipično lansiranje takvog projekta, legitimne projekte košta između 10.000 i 50.000 eura.

Prevarantski ‘ako prođe prođe’ coinovi se mogu napraviti u jedno popodne za 100 eura ukupno i upravo zbog toga ih danas ima toliko.

Pokrenuti vlastitu kriptovalutu tj. kripto token (jer ovdje pričamo o tokenima koji se pokreću na Ethereum blockchainu) ima onoliko smisla koliko to poslu treba. U preko 95% slučajeva to nema potrebe ni smisla, jer blockchain nije zamjena za bazu podataka i ne treba svakom poslu blockchain. Ima nekih situacija gdje je to stvarno korisno, ali primjerice kriptovaluta za zubare (Dentacoin) zaista nije potrebna.

Kripto tokene – kojih danas ima tisuće – možete zamisliti kao Konzum multi plus bodove, samo kada biste ih mogli slati drugim ljudima ili na neke burze na internetu. To je doslovno to, u 99% slučajeva. U onih 1% imamo neke korisne – primjerice valuta koja služi za najam procesorske moći od drugih ljudi (kako bi se računalno naporni zadaci mogli izvršiti distribuirano po cijelom svijetu) je apsolutno koristan slučaj posebne kriptovalute.

Zamislite mapiranje ljudskog genoma za koje vam treba superračunalo i morate čekati na red za najam istog, ili jednostavno pošaljete na blockchain zadatak podijeljen u milijun dijelova. Platite svakome od milijun izvršitelja u posebnim kripto tokenima koje oni mogu prodati ili iskoristiti za isto to neki drugi dan. Imate svoj zadatak riješen brže, bolje, i jeftinije nego sa superračunalom.”

Što je rudarenje kriptovaluta?

Cijela priča oko kriptovaluta ima još jednu sferu – rudarenje kriptovaluta. Ideja je putem rada na osobnom računalu stvarati virtualne valute. No, iako to u teoriji zvuči poprilično jednostavno, zanimalo nas je što je zapravo rudarenje kriptovaluta? Evo što kaže Bruno:

“Rudarenje kriptovaluta je natjecanje među raznim računalima tko će prvi pogoditi određenu matematičku zagonetku. Npr. zamislite da vam kažem ‘Imam broj 10. Koja 3 broja sam zbrojio da ga dobijem?’ Na vama je da pogađate koja su to 3 broja. Kada ih pogodite reći ću ‘točno!’ i dati vam nagradu. Problem je u tome što i 0.000001 + 0.000009 + 9.9999 daje broj 10, tako da je kombinacija za isprobati beskonačno mnogo.

Ta se dakle računala (rudari) natječu tko će prije pogoditi zagonetku sličnu toj, i onaj tko to učini prvi će dobiti nagradu od samog bitcoin sustava u visini od 12.5 bitcoina. Većina blockchaina funkcionira na istom principu, ovdje je bitcoin samo primjer.

Jedna takva pogođena zagonetka čini jedan block. Block je skup transakcija u određenom vremenskom periodu (10 minuta), i neki zbroj takvih brojki. Pokušati ću objasniti na banaliziranom primjeru, slobodno preskočite ako se čini prekomplicirano. Npr.

Marko -> Bruno -> 200
Bruno -> Ivan -> 500
Ivan -> Željko -> 300
Cilj: 100000000

Zamislimo da su ovo transakcije – pošiljatelj, primatelj, iznos. Kada se gradi novi ‘block’ u blockchainu, u njega se stavljaju te transakcije, a zagonetka koju treba riješiti je sljedeća: ‘Ako zbrojimo sve brojke na ekranu, i dodamo im X + Y da dobijemo cilj od 100000000, koliko je X a koliko Y?”. Tu pogađamo koliko je X a koliko Y dok ne dobijemo odgovor od bloka ‘točno!’ – recimo da je rješenje X = 99.998.999, Y = 1. Kada krenemo graditi sljedeći block s novim transakcijama, recimo:

Ivan -> Željko -> 200
Bruno -> Marko -> 100
Željko -> Željko -> 200 (moguće je poslati novac sam sebi)

Taj novi blok mora sadržavati i podatke iz prošlog i novi cilj, pa time dobivamo sljedeći oblik bloka:

Ivan -> Željko -> 200
Bruno -> Marko -> 100
Željko -> Željko -> 200 (moguće je poslati novac sam sebi)
Prijašnje brojke: 99.998.999, 1
Cilj: 200000000

Sada je pitanje zagonetke: ‘Ako zbrojimo sve brojke na ekranu i dodamo im X + Y da dobijemo cilj od 200000000, koliko je X a koliko Y?’ Dakle, 500 + 99.998.999 + 1 + X + Y = 200000000. Nakon što riješimo i ovu zagonetku, krećemo dalje, i tako u nedogled.

Time se čini lanac blokova – blockchain. Vrijedi primijetiti da ako se podatak u nekom prošlom bloku promijeni (recimo netko odluči lažirati neku transakciju iz prošlosti) svi blokovi bi se promijenili jer brojke u sljedećem ovise o brojkama iz prošlog, što čini kriptovalutne transakcije nemogućima za falsificirati bez detekcije. To je ono ažuriranje excelice koje sam prije spomenuo.

Budući da računala tih pogodaka rade mnogo tisuća u sekundi, onaj tko ima jače računalo ima veće šanse da prvi dođe do pogotka. Samo prvi se nagrađuje, pa se rudarima isplati imati najjače moguće računalo.

Danas nije ni moguće sam rudariti nego se rudari u poolovima – grupama rudara gdje svi šalju pogotke u jedan veliki set pogodaka i onda dijele nagradu kada se neka zagonetka riješi.

Za rudarenje nije potrebno neko posebno znanje – obično se samo instalira i pokrene neki softver, ali je potrebna posebna hardverska oprema. Profesionalno rudarenje vaše računalo čini beskorisnim za bilo što drugo, pa ako želite ući u to morate nabaviti posebnu opremu koja će biti žrtvovana samo za to. Brzina interneta je osrednje bitna – sve iznad 5 Mbps je OK.”

Koliko se novca može zaraditi rudarenjem kriptovaluta?

S obzirom da cijelo vrijeme pričamo o virtualnom novcu, stigao je trenutak da spomenemo i zaradu koja se može ostvariti. Naime, jako je puno onih koji su u svijet kriptovaluta ušli isključivo s ciljem zarade novca. Bruno je već spomenuo kako investiranje u kriptovalute nije sigurna investicija, no zanima nas koliko se novca može zaraditi rudarenjem virtualnih valuta?

“Ovisi koja se valuta rudari. Evo na primjer, jedan stroj koji smo pred 4 mjeseca platili 16.000kn ima 6 grafičkih kartica (rudari se grafičkim karticama pa ih je potrebno imati mnogo). Troši cca 900W i proizvodi 0.4 ethera na mjesec. Znajući cijenu ethera u bilo kojem momentu, izračunajte koliko je vremena potrebno da se stroj isplati i postane profitabilan.

Svatko može rudariti ako ima dovoljno novca za uložiti u opremu. Pogotovo ako ima besplatnu ili jeftinu struju.

No, postoji i drukčiji način ‘rudarenja’. One prije spomenute zagonetke zovu se ‘Proof of Work‘ ili ‘dokaz rada’. Block se smatra potvrđenim (tj. transakcije u njemu se smatraju finalnima) kada se predstavi rješenje zagonetke. Rješenje zagonetke zapravo dokazuje da se ‘odradilo’ puno pokušaja pogodaka. To je skupo i u struji i u opremi.

S druge strane imamo ‘Proof of Stake‘ ili dokaz uloga. Kod dokaza uloga kriptovalute koje netko ima on zaključava u sustav posebnim programom i kaže sljedeće ‘ja ću istinito provjeriti i potvrditi transakcije kada me se nasumično odabere da to radim, i ako lažem, prihvaćam da izgubim uloženi novac’.

Koliko često će netko biti izabran da bude takav validator ovisi o tome koliko je novca uložio u sustav, koji ga nasumično odabire. Za uspješno potvrđene transakcije ta osoba tada dobiva nagradu u obliku dividende na uloženi novac.

Takva metoda ‘rudarenja’ je dostupna svima jer nije potrebna skupa oprema niti puno struje da bi je se koristilo. Potreban je samo početni financijski ulog.

Ethereum, drugi po redu najpopularniji blockchain kriptovalute Ether, uskoro prelazi na PoS metodu, a trenutno je na PoW metodi. No, za to vrijeme ima mnogo drugih valuta koje već koriste PoS metodu. Postoje čak i gotova mala računala sa spremnim novčanicima tih valuta koja jednostavno ukopčate u struju i date im pristup na internet i možete početi ‘stakeati’.

Uređaji se zovu stakeboxes a nije ih teško ni samostalno izraditi ako je netko tehnički potkovan”, pojašnjava Bruno.

Kakva su predviđanja za svijet kriptovaluta?

Na početku članka smo spomenuli kako postoje ljudi koji se zalažu za razvoj kriptovaluta, ali i oni koji smatraju kako će se cijeli sustav uskoro urušiti. Zanima nas što o svemu tome misli Bruno? Kako će teći razvoj kriptovaluta i da li će one zaživjeti u puno širem obujmu nego što žive danas? Prijeti li krah kriptovaluta? Evo što misli Bruno:

“Investicijske savjete ne dajem, ali bilo tko tko razumije tehnologiju vidi potencijala u samom blockchainu.

Pojedine kriptovalute će umrijeti, ali tehnologija ostaje, tako da bih prije svega svima preporučio samo da se educiraju i pripreme na nadolazeću revoluciju.

Pametni ugovori automatizirati će većinu šalterskih i posredničkih poslova, blockchain će općenito osigurati javne baze podataka na razini koju do sada nismo nigdje vidjeli, tehnologija će decentralizirati internet i maknuti cenzuru iz javne upotrebe, a kriptovalute će pomoći čovječanstvu da ponovno preuzme kontrolu nad vlastitim financijama, nepovratno.

Stojimo na pragu krvave revolucije, i predložio bih svakome da naoštri vile novim znanjem – trebat će mu. Ovo je vrli novi svijet i isplati se ući u njega, ne špekulativno, nego obrazovno.”

Puno hvala Bruni što nam je predstavio svijet kriptovaluta i pokazao na koje sve načine kriptovalute donose zaradu. Ako imaš kakvo dodatno pitanje za Brunu, slobodno napiši ispod u komentare. Pripremili smo za tebe još sjajnih članaka pa svakako svrati u našu rubriku Lova do krova.

Što misliš o kriptovalutama i razmišljaš li o investiranju u kriptovalute? Napiši u komentare.