Kako uspješno izvući financijska sredstva iz EU fondova?

Zanima te kako povući financijska sredstva iz EU fondova? Imaš dobru ideju, a nedostaje ti novac za realizaciju? Misliš da bi dodatnim ulaganjem u svoj biznis mogao podići poslovanje na jednu zavidnu razinu? Želiš biti konkurentan na tržištu?

Sredstva iz EU fondova Hrvatima stoje već dugo vremena na raspolaganju. No, često se u medijima pojavljuju informacije kako smo malo sredstava povukli i kako nismo vješti u povlačenju europskog novca. Problem toga možda leži u nedovoljnoj educiranosti građana, ali i pravnih subjekata.

Odlučili smo malo pojasniti što su to europski fondovi i koje mogućnosti oni pružaju. Ugostili smo tom prilikom ekipu iz poduzeća Key consulting, koje je specijalizirano za savjetovanje u području povlačenja bespovratnih sredstava iz EU i nacionalnih fondova. Key consulting iza sebe ima puno uspješno provedenih projekata, ali i zadovoljnih klijenata. Uglavnom su fokusirani na: pripremanje projektne dokumentacije, provođenje odobrenih projekata, izradu poslovnih planova, investicijskih studija, a nerijetko i educiranje ljudi o europskom novcu i projektima.

Saznali smo mnoge korisne stvari: što su EU fondovi i kome su namijenjeni, kako napraviti kvalitetnu dokumentaciju, kako povećati svoje šanse za dobivanje europskog novca, koliko sve to skupa košta i isplati li se, itd. Ako želiš povući sredstva iz europskih fondova svakako preporučujemo da pročitaš nastavak članka.

Koliko europskih sredstava stoji Hrvatskoj na raspolaganju?

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se razne financijske mogućnosti za financiranje projekata kroz instrumente kohezijske politike. Financijska alokacija za RH iznosi 8,396 milijarde eura za programsko razdoblje 2014.- 2020.

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika Europske Unije te služi za prevladavanje socijalnih i gospodarskih razlika na području Unije, integraciju nerazvijenih tržišta i gospodarstava te podizanje kapaciteta manje razvijenih članica za ravnopravno sudjelovanje na europskom tržištu.

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda:

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) – 4,32 milijardi EUR – koji je prvenstveno usmjeren na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkurentnost te otvorila nova radna mjesta, isto tako financiraju se i projekti prekogranične suradnje.

Europski socijalni fond (ESF) – 1,45 milijardi EUR – ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja, isto tako usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društvenog isključenja.

Kohezijski fond ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90% prosjeka EU 27.

Zajedno sa Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj EAFRD (2.026 milijardi eura) i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (252 milijuna eura) ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske ESI fondove.

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

Navedeni ciljevi financiraju se kroz Programe, Mjere i Podmjere/ Operacije iz gore navedenih fondova.

Uz navedene fondove postoje još i razni drugi Programi prekogranične suradnje, nacionalni programi te programi raznih zaklada.

Kome su na raspolaganju EU fondovi?

Novca je puno, pa se postavlja pitanje tko je sve u mogućnosti koristiti novac iz EU fondova? Pitali smo ekipu iz Key consultinga kome su zapravo namijenjena sva ta europska sredstva i da li se i mi možemo boriti na za njih? Evo što kažu:

“EU fondovi na raspolaganju su gotovo svima. Danas stvarno možemo reći da postoje natječaji za širok krug potencijalnih korisnika uključujući javna tijela, poduzeća, obrte, poljoprivredna gospodarstva, ustanove, zadruge, udruge, nevladine i volonterske organizacije i dr.

Naši klijenti uglavnom su poduzetnici i to prvenstveno iz sektora prerađivačke industrije, nakon toga slijede jedinice lokalne samouprave, udruge, poljoprivredna gospodarstva te razni oblici subjekata koji se bave djelatnošću turizma.

Kao što je vidljivo iz gore navedenih fondova, najviše sredstava, čak 4,32 milijardi EUR na raspolaganju je putem Europskog fonda za regionalni razvoj. Ta su sredstva prvenstveno namijenjena ulaganjima u malo i srednje poduzetništvo, proizvodnju, jačanje turističke ponude, ulaganja u informatičko društvo te regionalnu i lokalnu infrastrukturu.”

Koliko sredstava se može povući jednim projektom iz EU fondova?

Jasno je da postoje neka novčana ograničenja prilikom natjecanja za EU fondove. No, nas je zanimalo za koje se to novčane iznose može boriti pojedinac (udruga, tvrtka, poljoprivredno gospodarstvo…) prijavom na određeni natječaj?

“Iznosi sredstava variraju od natječaja do natječaja pa se tako kreću od nekoliko tisuća do nekoliko milijuna kuna, ovisno o veličini projekta i postotku sufinanciranja istoga.

Intenziteti sufinanciranja kreću se uglavnom od 35% do čak 100% ovisno o natječaju, prijavitelju ali i indeksu razvijenosti lokacije prijavitelja.

U većini slučajeva klijent može uz određene instrumente osiguranja ostvariti određeni iznos predujma, a ostatak sredstava potražuje u nekoliko rata nakon što sam privremeno isfinancira taj dio.

Bespovratnim sredstvima financiraju se projektni prijedlozi sukladno listi prihvatljivih troškova za svaki pojedini natječaj i korisnik uvijek za provedbu istoga dobiva novčana sredstva”, pojašnjavaju iz Key consultinga.

Koji su važni preduvjeti za dobivanje EU sredstava?

“U velikoj većini raspisanih javnih poziva od prijavitelja se zahtijevaju pozitivni financijski rezultati te već zabilježeno poslovanje. Iako, postoji i velik broj natječaja na kojima su prihvatljivi prijavitelji i poduzetnici početnici.

Najbolji start svakako je s klijentom koji već ima određene financijske i operativne kapacitete za provedbu projekta.

Najbitnije je pridržavati se pravila poziva na koji se prijavljuje, postoje neka pravila koja su jednaka neovisno o javnom pozivu dok se ciljevi i prioriteti, indikatori kojima se mjere učinci samog projekta kao i ciljne skupine razlikuju između javnih poziva.

Klijenti prije same suradnje uglavnom ne znaju jako puno o natječaju na koji se namjeravaju prijaviti. Uglavnom za isti čuju iz medija ili putem newslettera koje šalju konzultantska poduzeća.

Najviše problema pojavljuje se kod provedbe odobrenih projekata jer uvijek postoji jedan dio klijenata kojemu je teško prihvatiti stroga pravila i procedure i koji projekt uporno želi provesti po svome.

Isto tako vrlo često su nesistematični i neažurni u prikupljanju i arhiviranju dokumentacije.

Na problem vrlo često nailazimo i na strani dobavljača odobrene opreme kojima je ponekad također teško prihvatiti da nešto moraju dostaviti na način na koji mi to propišemo, a ne onako kako oni to žele”, objašnjavaju.

Kako pripremiti dokumentaciju za pridobivanje europskog novca?

U teoriji sve to zvuči fantastično, no vjerujemo kako najviše problema krajnjim korisnicima zadaje prikupljanje potrebne dokumentacije. Naime, pravila natjecanja za EU fondove su dosta stroga, pa je stoga nužno pridržavati se striktno danih uputa. Evo što kažu iz Key consultinga, kako napraviti savršenu dokumentaciju za prijavu na EU projekte:

“Bespovratna sredstva uglavnom se dodjeljuju putem Poziva na dostavu prijedloga projekata za dodjelu bespovratnih sredstava. Kako bi se pripremila savršena dokumentacija za prijavu na natječaj potrebno je dobro proučiti pravila propisana pravilnikom, ali i razne druge dokumente koji se vežu na sam pravilnik.

Vrlo je bitno voditi računa o kriterijima prihvatljivosti, kako prijavitelja tako i partnera, aktivnosti troškova i dr. Također, bitno je temeljito čitati natječaj kako bi projekt ostvario pozitivnu odluku o financiranju.

Važno je sve planirane aktivnosti usmjeriti ispunjenju zadanih ciljeva i svrhe samog javnog poziva kao i obratiti pozornost na uključivanje referentnih ciljnih skupina/ krajnjih korisnika.

Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je posebnu pažnju posvetiti kriterijima odabira odnosno tablici bodovanja projekata koja se nalazi uz svaki javni poziv.

Količina dokumentacije potrebna za prijavu na natječaje u posljednje je vrijeme uglavnom prihvatljiva te bi u svakom slučaju to pohvalila. Danas se već veliki dio toga podnosi elektronski ili na digitalnim medijima.

Dio dokumentacije/ potvrda/ izvadaka koje moraju prikupiti klijenti također je sveden na minimum te nadležna Ministarstva/ Agencije veliki dio potrebnih podataka povlače iz dostupnih baza.

Ono na čemu bi se svakako dalo poraditi jest brzina ocjenjivanja projektnih prijedloga. Naime iako je na većini javnih poziva rok ocjenjivanja oko 120 dana on se nerijetko razvuče i na godinu dana, ali recimo da je nekakav prosjek 7-11 mjeseci.”

Kako povećati šanse za dobivanje europskih sredstava?

“Kako bi poboljšao svoje mogućnosti za dobivanje sredstava klijent bi svakako trebao vjerovati svome konzultantu koji će mu najbolje pomoći da dođe do željenih rezultata. Bitno je da klijent ima svoj plan i strategiju razvoja te da uz pomoć konzultanta pronađe najprimjereniji natječaj.

EU fondovi samo su jedan od izvora financiranja tako da nije uvijek dobro razmišljati o projektima isključivo temeljem EU fondova. Zato je bitno ono što sam već rekla – vjerovati konzultantu koji će najbolje proanalizirati je li ideja dobra.

U svakom javnom pozivu uvijek imamo kriterije ocjenjivanja, na neke od njih moguće je utjecati i time si povećati šanse za povlačenje sredstava, dok na neke (npr. na one koji se temelje na već ostvarenim financijskim rezultatima) nije moguće utjecati.

Tu su i horizontalne teme koje se uglavnom odnose na ravnopravnost spolova, zaštitu okoliša i sl. gdje klijent uz savjet konzultanta može također ostvariti dodatne bodove.

Zapravo, vrlo je bitno da klijent vjeruje u svoju projektnu ideju. Također, važno je da klijent ne provodi ideju isključivo zato što je raspisan javni poziv kojim se ta ideja može financirati, nego iz realne potrebe za provođenjem iste.

Sama konzistentnost i opravdanost projektnog prijedloga vrlo su bitni. Ono što je također bitno za svaki projekt je i održivost ostvarenih rezultata, svaki projekt financiran bespovratnim sredstvima trebao bi biti održiv“, objašnjava direktorica Key consultinga.

Koliko košta izrada projektne dokumentacije?

“Izrada projektne dokumentacije od strane konzultanata naplaćuje se. Cijene su raznolike i variraju od konzultanta do konzultanta.

Mi našu uslugu naplaćujemo u dva dijela, uvijek imamo avansni dio koji otprilike čini oko 15% sveukupne cijene koja se onda naplaćuje po prolasku projektnog prijedloga i predstavlja naknadu za provođenje samog projekta.

Naglasila bi da naše klijente u cijeni usluge pratimo od samog početka razrade ideje dok ne ispuni sve ugovorne obveze koje za njega proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Konzultantima pa tako ni nama nikako nije u interesu prihvatiti klijenta za kojeg ocijenimo da nema realne mogućnosti za povlačenje sredstava. Prvenstveno iz razloga jer avansna cijena koju naplaćujemo za pripremu projektnog prijedloga ne pokriva stvarno nastali trošak te nam je klijentov prolazak na natječaju iznimno bitan.

Trošak izrade dokumentacije teško je cjenovno izraziti jer ovisi od javnog poziva do visine investicije te broja uključenih dionika u sam projekt.

Cijene se mogu kretati već od 1.000,00 kn pa do nekoliko desetaka tisuća kuna za avansni dio izrade projektne dokumentacije”, napominju iz Key consultinga.

Što slijedi nakon odobrenja europskog projekta?

U slučaju da projekt prođe na natječaju, jasno je kako se moraju ispoštovati uvjeti koji su navedeni u projektu. Nas je zanimalo koliko su strogi u kontroli provedbe projekata oni koji su sredstva odobrili? Da li je nužno slijediti točno svaki korak spomenut u projektu i prati li se svaki uloženi novčić? Iz Key consultinga poručuju:

“Nakon što se sredstva odobre kreće provedba i tada vrlo često, kao što sam već spomenula, nastaju različiti problemi u implementaciji projektnog prijedloga.

Danas je u većini natječaja moguće zatražiti avans, naravno uz odgovarajuće instrumente osiguranja, dok se preostali dio sredstava potražuje u određenim vremenskim intervalima po već plaćenim računima.

Dakle korisnik mora privremeno sam sufinancirati dio ulaganja.

Kontrole na provedbi su vrlo stroge. Redovito se prilikom provedbe šalju izvješća o napretku kojima se pravda svaki nastali trošak. Sve što se provodi mora biti u skladu s onim za što smo bespovratna sredstva zatražili, a za svaku izmjenu potrebno je tražiti odobrenje.

Po završetku provedbe projekta slijedi završno izvješće gdje je potrebno opravdati namjenski utrošak sredstava, a vrlo su česte i kontrole na terenu.

Cijeli postupak dobivanja sredstava završava prihvaćanjem završnog izvješća. No, u većini slučajeva tu projekt ne završava jer uvijek postoji razdoblje (uglavnom oko 5 godina) kada je korisnik bespovratnih sredstava dužan u zadanim vremenskim intervalima izvještavati o ispunjenju postavljenih indikatora (primjerice prihoda ili broja zaposlenih). Isto tako, u tom razdoblju korisnika može ponovno posjetiti neka od kontrola na terenu.”

Zašto se prijaviti na EU natječaje?

“Financiranje projektnih ideja bespovratnim sredstvima dobra je prilika za one koji imaju realnu potrebu za provedbom neke investicije kako bi postigli ciljeve koje su si zadali, a koji se podudaraju s ciljevima javnih poziva.

Povlačenje bespovratnih sredstava i uspješno implementiran projekt svakako predstavljaju dobru referencu za korisnika iz razloga što uredno ispunjenje ugovora daje na važnosti/ ozbiljnosti samom korisniku.

Klijenti vrlo često misle da je sredstva puno lakše povući nego što je to u biti slučaj, a isto misle i o samoj provedbi odobrenih projekata.

Svakako bi svima preporučila da potraže konzultanta u kojega će imati povjerenja. Konzultant s referencama znati će odabrati pravi javni poziv za projektnu ideju, znati će predvidjeti probleme koji bi se mogli pojaviti prilikom provedbe te već u pripremi projektnog prijedloga utjecati na ne pojavljivanje istih.

Vrlo je važno shvatiti težinu same provedbe i odabrati konzultanta koji će vas uspješno voditi kroz istu, kako u konačnici ne bi bilo financijskih korekcija i povrata sredstava”, zaključuje direktorica Kristina Radolović.

Puno hvala ekipi iz Key consultinga što su nam pobliže opisali i dočarali kako je to natjecati za novac iz EU fondova. Želimo im puno sreće daljnjim projektima.

Ako imaš kakvo pitanje vezano uz EU fondove svakako se javi ispod u komentare i rado ćemo ti pomoći.