Zašto se novinar mora prilagoditi digitalnim trendovima?

Zanima te kako izgleda život modernog novinara? Kako i zašto se novinar treba prilagoditi digitalnim trendovima? Koje su tajne uspjeha današnjih novinara i mogu li društvene mreže pozitivno utjecati na karijeru novinara?

Suvremeni novinar pred sobom ima veliki izazov – uspješno savladati prilike i prepreke koje donosi digitalno novinarstvo. Vrijeme dominacije časopisa i tiskanih novina polako je iza nas, a svijet se okreće internetskim portalima kao glavnom izvoru vijesti. S obzirom na to da novinari danas moraju vrlo kvalitetno baratati digitalnim alatima, ovaj članak posvećen je tematici prilagođavanja novinara digitalnim trendovima.

Naša gošća je Andrea Tintor, vrlo zanimljiva mlada blogerica koja obožava pisanje. U svojim fantastičnim tekstovima na blogu Razlivena tinta, Andrea pokušava otkriti kako je moguće svoje snove pretvoriti u stvarnost. Priznaje kako je vrlo tvrdoglava i ustrajna, ali i naglašava kako je upravo to zaslužno da se nalazi tu gdje je danas – na putu ka ostvarenju svojih snova. Blog stvara već dvije godine, a donio joj je mnoštvo zabavnih projekata, kao i iskustvo koje danas može podijeliti s nama.

Andrea nam u nastavku članka otkriva nekoliko savjeta koji mogu pomoći novinaru u savladavanju prepreka i prilika digitalnog novinarstva. Između ostalog, u nastavku članka možeš pročitati: da li je novinarstvo danas u opasnosti, kako popularnost interneta utječe na novinarsku struku, kako pisati za digitalne medije, treba li novinar koristiti društvene mreže, da li novinar treba pokrenuti blog, može li se živjeti od novinarstva, itd.

Da li je novinarstvo (kao struka) u opasnosti?

Digitalni mediji u konstantnoj su potrazi za svježim instant informacijama, koje su nerijetko samo prevedene sa stranih portala. Istovremeno, sve je manje kvalitetnih i prepoznatljivih novinara, koji uživaju status ‘korektora društva’. Da li takav razvoj situacije utječe negativno na novinarsku struku i prijeti li novinarima propast dosadašnjeg sistema? Evo što kaže Andrea:

“Sadržaj na portalima je upravo onakav kakav publika traži, krenut ću od tog stava. Društvo danas nema vremena posvetiti se dužim ili ‘smislenijim’ člancima jer nas društvene mreže treniraju da je sve instant. To znači da pogledamo jednu fotografiju, pročitamo kratki opis i mislimo da smo informirani. Ako i čitamo duže članke to su iz uskog područja koje nas zanima.

Portali, koji se ionako financiraju iz monetizacije klikova, danas su postali nositelji instant informacija. Plaće novinara jesu sve manje, ali nisu svi novinari zaposleni na portalima – novinari.

Novinar s godinama treba izgraditi vlastitu reputaciju, brend i tad će imati vlastitu publiku koja će cijeniti njegov rad i pisanu riječ. Vijesti koje se plasiraju na portalima danas može prenijeti bilo koja pismenija osoba, ali to ne znači da svatko zna ispričati priču, posebice tuđu.

Smatram da novinarstvo ne gubi ulogu objektivnosti i ‘korektora društva’ jer ima medija koji slušaju i pomažu ljudima, zbog kojih političari podnose ostavke… Treba beskompromisno raditi posao novinara kako bi taj rad imao učinak na društvo.”

Kako je popularnost interneta utjecala na novinarstvo?

Digitalni mediji u velikoj su mjeri promijenili naše konzumiranje informacija. Naime, danas gotovo svi stanovnici razvijenih zemalja imaju pristup digitalnim medijima, dok tiskana izdanje kupuje sve manje ljudi. Pitanje je kako je to utjecalo na novinarsku struku? Da li se promijenio način prikupljanja informacija i pisanja tekstova? Da li novinar danas treba biti ujedno i marketing stručnjak, community manager ili nešto treće?

“Novinarska istraživanja ovise od tematike do tematike. Pojedini lifestyle portali samo prepisuju strane vijesti koje se recikliraju ili im je glavno istraživanje fokusirano na njuškanje po Instagram profilima celebrityja kako bi se izvukao koji sočan detalj za, kako sam prije navela, instant vijest.

S druge strane postoje portali koji se bave temama međunarodnih odnosa, nacionalnih manjina, spolnom i rodnom tematikom, itd. U takvim se slučajevima za kvalitetne članke i intervjue gotovo uvijek izlazi na teren. Izlazi se i za lifestyle teme, ali onda to podrazumijeva evente i promocije.

Smatram da je marketinški stručnjak marketinški stručnjak, a novinar – novinar. U prošlosti je postojala daktilografska vještina gdje se moralo znati brzo tipkati i to je bio posao za sebe. Danas se novinar koji radi u digitalnim medijima mora prilagoditi digitalizaciji, odnosno mora poznavati WordPress i SEO.

Community management poput marketinga ili oglašavanja je poseban segment digitalnog svijeta. Dobar novinar u osnove tih tematika mora biti upućen, ali ne mora biti stručnjak. Jednako kao što community manager ne može biti kvalitetan novinar”, pojašnjava Andrea.

Postoji li razlika u pisanju za digitalne i klasične medije?

Prelaskom iz tiskanih u digitalna izdanja puno se toga promijenilo s gledišta prosječnog čitatelja. No, da li su se nekakve značajne stvari promijenile što se tiče gledišta novinara? Gdje se pronalazi ta razlika i kako se na nju prilagođavaju mladi novinari? Evo što misli Andrea:

“Razlika u pisanju za tiskane medije i digitalne se očituje u generacijskoj razlici. Dakle,to znači da se izgrađene ‘face’ novinarstva i dalje vjerno drže tiskanog izdanja, dok mlađe generacije novinara u startu prelaze u digitalne medije, što je i logično.

Kao što sam navela u prethodnom pitanju, novinar se mora prilagoditi digitalizaciji, ali mora ostati znatiželjan istraživač.”

Treba li moderan novinar koristiti društvene mreže?

Društvene mreže postale su centar zbivanja. Gotovo da nema osobe koja se ujutro ne probudi i provjeri što je novo na Facebooku, Instagramu, Twitteru ili čemu već… Dakako, histerično provjeravanje društvenih mreža nastavlja se tijekom dana. Ako sve to uzmemo u obzir, dolazimo do činjenice da novinari moraju biti prisutni na društvenim mrežama.

Koliko je važno da novinari sudjeluju na društvenim mrežama? Trebaju li stvarati sadržaj ili samo osluškivati što drugi pričaju? Kako društvene mreže utječu na kvalitetnu novinarstva?

“Jedan hrvatski portal odlično promovira vlastite novinarske snage na društvenim mrežama. Primjerice, daje im zadatke da snime vlog i time dopru do publike, ali i oglašivača jer se određeni uređaji s kojima se snimaju vlogovi reklamiraju. To je odličan potez jer nudi raznolikost sadržaja i nije nikakav click-bait.

Društvene mreže su tu kao dodatni kanal za informiranje i brendiranje. Također, svaki od novinara tog portala ima svoju Facebook stranicu na koju dijeli članke pa čitatelj može pratiti samo novinara ako mu portal nije zanimljiv.

Bez društvenih mreža u bilo kojoj sferi posla i života se danas ne može, čak bih dodala – i ne smije”, naglašava Andrea.

Da li ambiciozan novinar treba pokrenuti svoj blog?

Blogovi su danas iznimno popularni, a uz to što služe kao odlična platforma za iznošenje svojih stavova i ideja, mogu dovesti i do nekih super suradnji. Novinar koji piše i stvara sadržaj svakoga dana, vrlo vjerojatno ne bi trebao imati problema oko stvaranja svojeg bloga.

No, da li je otvaranje bloga pametna ideja? Treba li novinar kreirati svoj blog i dijeliti svoje ideje? Kako pokretanje bloga može utjecati na karijeru novinara?

“Novinar bi s blogom trebao biti oprezan da ne padne pod pomodarski utjecaj blogerske scene. Primjer pripisivanja tog naziva je bio kad je Ivica Todorić krenuo s blogom. Čini li ga samo pokretanje bloga blogerom? Sumnjam.

Novinar bi se trebao držati medija u kojem djeluje te imati svoju web stranicu gdje će čitatelji pronaći njegove najbolje radove. No, novinar teško može biti i novinar i bloger, osim ako na jednom od ta dva posla ne piše pod pseudonimom.

Osobno i sama sam svjesna da će doći trenutak kad ću morati odabrati kojem poslu ću se posvetiti u potpunosti – novinarstvu ili blogerstvu”, napominje Andrea.

Kako pisanje kolumni utječe na prepoznatljivost novinara?

Kolumne imamo prilike susretati kako u digitalnim, tako i u tiskanim izdanjima. Kako je digitalnih izdanja sve više, tako raste i potreba za kolumnistima. Danas je lako postati kolumnist na nekom portalu, no može li to pozitivno utjecati na razvoj novinarske karijere?

Može li novinar iskoristiti pisanje kolumni za svoje brendiranje? Kako putem kolumni izgraditi reputaciju i treba li pisati o temama do kojih je strastven? Evo što misli Andrea:

“Pisanje kolumne pomaže brendiranju blogera i novinara – na način da dođe do šire publike preko različitih kanala, da piše o temama o kojima ne piše na blogu ili mediju za koji radi.

Moje kolumne su usmjerene na lifestyle i svakodnevne anegdote, kao presjek tjedna te pojedini tekstovi nisu prigodni za blog. Na blogu se trudim držati tema popularne kulture u kojima jednog dana želim postati stručnjak.

Prilikom pisanja kolumni važno je da kolumnist pokaže svoju osobnost, bez obzira bile to političke teme ili opis anegdote iz kvartovskog supermarketa.

Smatram da ona osoba kojoj nije bitna zarada i samo želi pisati za publiku može izgraditi kvalitetnu kolumnu volontirajući, ali sve ovisi o motivima kolumnista.”

Može li se danas živjeti od novinarstva?

Honorari u novinarskom sektoru sve su niži, što ukazuje na određene probleme koje je potrebno nekako riješiti. Padom cijena, pada i sama kvaliteta sadržaja, ali i motivacija novinara da istražuje i stvara izniman sadržaj. Unatoč lošoj situaciji, novinari uspijevaju preživljavati na domaćoj sceni. Može li se živjeti od novinarstva i kako odabrati pravilan medij?

“Od novinarstva se može živjeti. Tko god kreće u taj posao motivacija mu je ljubav prema medijima, pisanju i istraživanju. Moglo bi se reći da su novinari skromni ljudi.

Ako se gradi osobni brend novinara onda on ne može djelovati u više medija, jer je to onda rad kod konkurencije. Čak donosi kontraefekt jer čitatelji više ne znaju gdje pronaći određenog novinara ili kolumnista.

Također, medij na kojem novinar piše pridonosi njegovom ugledu. Vjerujem da svaki novinar za sebe dobro zna za koje medije bi pisao, a za koje ne bi (bez obzira koliko novca ponudili).

Od medija se može solidno živjeti, ali opće poznato je da novinari i novinarska branša nisu izvor krupnog kapitala”, kaže Andrea.

Propada li novinar koji ne slijedi digitalne trendove?

Za kraj, odlučili smo upitati Andreu, što misli o novinarima koji se ne žele prilagoditi digitalnim vremenima? Da li takvi novinari uništavaju svoj rad i buduće projekte? Kakva budućnost očekuje novinarstvo i ima li mjesta za nove novinare? Evo što poručuje Andrea:

“Novinar koji ne slijedi digitalne trendove zaostaje za svojom strukom, a mislim da niti jednoj osobi koja se želi baviti novinarstvom dugoročno to nije u interesu.

Najvažnija sposobnost današnjice je sposobnost adaptacije svemu što dolazi. To vrijedi za apsolutno svakog živućeg čovjeka. Nedavno sam pročitala da će tiskana izdanja novina i časopisa izdržati još maksimalno desetak godina.

Svima koji razmišljaju o ulasku u novinarske vode neka prvo ispitaju sami sebe i motive zbog kojih to žele. Zatim, neka naprave neki okvirni plan karijere i osvijeste jesu li se spremni nositi sa stereotipima posla. Ako na sva pitanja imaju afirmativan odgovor znat će da je karijera novinara vrijedna ustrajnosti i truda.”

Puno hvala Andrei što nam je dočarala kako je to biti novinar i zašto je važno prilagoditi se digitalnim medijima i trendovima. Ako imaš kakvo dodatno pitanje o sferi novinarstva, svakako napiši ispod u komentare. U slučaju da želiš pročitati još sličnih tema, provjeri našu rubriku Digitalni Svijet.

Planiraš li ulazak u novinarsku ili blogersku struku? Čega se najviše bojiš i gdje vidiš probleme? Odgovori ispod u komentare.