Koliko je truda potrebno da postaneš najbolji maturant u državi?

Koliko je truda potrebno da postaneš najbolji maturant u državi finjak portal intervju karlo valentin najmaturant finjak ideje
Photo: Pixabay

Zanima te kako postati najbolji maturant u državi? Kako riješiti ispite na maturi sa 100 posto točnosti? Kako dobiti 5 na maturi? Koje privilegije donosi titula najboljeg maturanta u državi?

Ovih je dana ekipa portala Finjak imala prilike razgovarati s ovogodišnjim najboljim maturantom u državi. Karlo Valentin Cihlar je sjajan mladi momak o čijim ćemo sjajnim postignućima u budućnosti sigurno još pričati.

Koliko je truda potrebno da postaneš najbolji maturant u državi finjak portal intervju karlo valentin najmaturant finjak ideje talenti knjige karlo valentin cihlar
Karlo Valentin Cihlar

Dok su mnogi maturanti poražavajuće riješili ovogodišnju maturu, Karlo Valentin je iz čak pet predmeta dobio ocjenu odličan. Također, dva je predmeta (fiziku i matematiku) riješio sa 100 posto točnosti. No, ono što još više podiže osjećaj cjelokupnog uspjeha jest činjenica da se Karlo Valentin bavi skijanjem te da je puno puta morao zbog skijaških obaveza izostati s nastave.

Moraš priznati, Karlo Valentin Cihlar je osoba koja nadahnjuje i koja bi trebala biti uzor svim mladim generacijama. Nas je zanimalo otkud Karlo crpi svu tu energiju i kako postiže sjajne rezultate na ispitima mature, ali i skijaškim natjecanjima? Kako uspijeva biti najbolji maturant u državi, a istovremeno osvajati skijaške trofeje i postolja.

Karlo će svoje školovanje nastaviti na FER-u. Također, i dalje planira graditi svoju sjajnu skijašku karijeru. Što se tiče uspjeha, Karlo je vrlo ponosan na svoje rezultate na maturi, ali i na skijaške rezultate. Posebno ističe 5. mjesto na međunarodnom skijaškom natjecanju u Kanadi.

 

Kako postati najbolji maturant u državi?

Ostvariti 100 posto točnosti iz dva predmeta i čak pet odličnih ocjena, je ogromna stvar. Do takvog uspjeha se ne dolazi preko noći i preko veze. Za to je potrebno odraditi kvalitetne pripreme, uložiti trud i biti staložen.

Vjerojatno te zanima na koji se način Karlo pripremao za maturu? Koji je tajni recept zahvaljujući kojem je postigao odličan uspjeh na testovima? Evo što Karlo kaže o svojim pripremama:

“Može se reći da sam se pripremao sve 4 godine srednje škole, kontinuirano učio i radio. Staro gradivo počeo sam ponavljati u 4 razredu, ništa intenzivno, jednom tjedno po oko 45 minuta.

Intenzivnije sam se počeo pripremati nakon završetka nastave, rješavajući zadatke iz prijašnjih matura. Po meni je to najbolji način pripreme. Na dodatne pripreme išao sam jedino iz engleskog, dok sam za ostale predmete radio sam.

Mentora ili instrukcije nisam imao niti trebao, nisam nailazio na probleme pri rješavanju, a zadatke za koje nisam bio siguran provjerio sam s prijateljima.

Riješio sam poprilično mnogo zadataka, vježba je važna zato što se njome dobiva na brzini i točnosti rješavanja zadataka te se mogu izbjeći previdi i jednostavne pogreške (npr. kriva prepisivanja).”

Koliko je truda potrebno da postaneš najbolji maturant u državi finjak portal intervju karlo valentin najmaturant finjak ideje talenti knjige
Karlo: “Intenzivnije sam se počeo pripremati nakon završetka nastave, rješavajući zadatke iz prijašnjih matura”

 

Što konkretno donosi titula najboljeg maturanta u državi?

U društvu se često pojavljuju rasprave ulaže li Hrvatska dosta novca u svoj obrazovni sustav? Da li kao društvo prepoznajemo genijalce i omogućujemo im lakši i bezbrižniji put do uspjeha?

Iako je Karlo postao najbolji maturant u državi, kao glavnu prednost tog uspjeha naglasio je publicitet koji je zadobio u medijima. Je li taj publicitet dovoljan, ili trebamo ulagati znatno više u naše buduće znanstvenike?

“Ovakav rezultat nije mi omogućio neke prevelike privilegije u daljnjem školovanju, osim naravno, što sam upisao faks koji sam želio zbog takvog rezultata.

Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nagradilo me novčanom nagradom od 5000 kn, kao i još 20 maturanata koji su također dobili novčane nagrade.

Ministarstvo je također izjavilo da ove godine dijeli stipendije 10% najboljih maturanata koji su upisali STEM programe. Dobra stvar je što mi je ovakav rezultat omogućio malo publiciteta, pa mi je drago da više nisam nezapažen”, objašnjava Karlo.

 

Zašto drugi učenici nisu postigli uspjeh kao ti na maturi?

U cjelokupnom obrazovnom sustavu negdje postoji veliki problem. Naime, prema pisanju medija mnogi su maturanti krivo rješavali banalno jednostavne zadatke. Zašto postoji toliki nesrazmjer između sjajnih učenika i onih izrazito loših?

Je li problem u lijenim učenicima, zastarjelom obrazovnom programu, nezainteresiranosti profesora za prenošenjem znanja ili u slabim odgojnim metodama roditelja?

“Mislim da školarci nisu prelijeni, iako ima i takvih, ali mislim da je problem cijele generacije što većina djece nije navikla na rad.

Mislim da je to problem odgoja roditelja, i učitelja u osnovnoj školi. Također je problem što većina Hrvatske nema sredstva za kvalitetan rad, pri čemu je Zagreb izuzetak.

Mislim da bi svatko mogao postići slične rezultate kao ja, ako ima sredstva i motivaciju”, objašnjava Karlo.

 

Tko je kriv za neuspjeh velikog broja maturanata?

Rezultati na maturi bili su loši. No, postavlja se pitanje što se dešava nakon mature? Postoje li osobe koje istražuju zašto su rezultati loši? Gdje je problem i kako popraviti probleme koji će mučiti buduće generacije?

Je li pravedno tražiti krivca za neuspjeh maturanata? U svakom slučaju netko mora biti odgovoran za loše rezultate. Je li zakazao sustav, profesori, roditelji ili sami maturanti? Evo što kaže Karlo:

“Ključ neuspjeha maturanata definitivno je obrazovni sustav, međutim, to nije jedini faktor.

Činjenica je da su generacije maturanata sve manje zainteresirane za učenje. Mislim da i važnu ulogu ima profesor da zainteresira učenike za neki predmet, dok dosta profesora uopće ne mari za to.

Nadalje, gradivo koje se uči i njegova količina i općenito količina nebitnih činjenica je prevelika, te sve to rezultira da su učenici demotivirani, što rezultira njihovim lošijim rezultatima.

Obrazovni sustav bi trebalo stoga prilagoditi, omogućiti učenicima da razvijaju talente, uče ono što ih zanima, i ono što je primjenjivo i iskoristivo u realnom svijetu.

Npr. ako nekoga zanima biologija, te on na maturi postigne izvrstan rezultat iz biologije, a padne matematiku to se smatra lošim rezultatom, iako učenik nije kriv ako ga ne zanima i nije nadaren za matematiku (Svatko bi trebao moći položiti barem nižu razinu matematike na maturi bez obzira na okolnosti).”

Koliko je truda potrebno da postaneš najbolji maturant u državi finjak portal intervju karlo valentin najmaturant finjak ideje talenti
Karlo: “Obrazovni sustav treba omogućiti učenicima da razvijaju svoje talente”

 

Kako uspješno kombinirati učenje i ostale hobije?

Karlo je majstor efektivnog korištenja vremena. U svojih 24 sata, uspijeva sakupiti dovoljno znanja da bude najbolji maturant u državi, postiže iznimne rezultate na skijaškim natjecanjima, kuha ručak za obitelj, a uz to ima i druge hobije kojima se posvećuje.

Kako izgleda jedan prosječni dan u životu Karla?

“Ključno je da se vrijeme dobro isplanira i organizira i onda se možeš baviti čime god hoćeš i neće ti usfaliti vremena.

Npr. u školi sam do 14h, nakon toga dolazim doma na ručak (oko 15h), te do 16h stignem skuhati ručak ako je potrebno i pojesti. Nakon toga odlazim na trening oko 16:30, te sam do 18:30 natrag kući. Nakon toga mi ostaje sat i pol za učenje(iako uglavnom učim manje od toga, neke dane ne učim uopće), te mi do 22h ostaje 2 sata vremena za hobije i razonodu. Do 22:30 spremim se u krevet i odem na spavanje.

Ljudi koji se ne bave sportom ili ne trebaju toliko sna, imaju još i više vremena za zabavu, ili učenje (ako je potrebno). Također često odlazim na skijanje, te uglavnom svaki drugi tjedan provedem izvan Zagreba, pa dok sam na skijanju moram nadoknaditi školu kako ne bih bio u zaostatku.

Po meni jedna od jako bitnih stvari je da se prati na satu koncentrirano, tako se puno više nauči u školi, te se manje mora raditi doma te ostaje više vremena za odmor.

Većina učenika uči doma puno te se izmori, idu kasnije na spavanje, pa dolaze umorni u školu te ne mogu pratiti nastavu te tu nastaje problem.

Odmor je vrlo bitan jer ako si umoran ne možeš kvalitetno učiti. Zato ja uvijek kažem nije bitno koliko se uči, bitnije je kako se uči”, pojašnjava Karlo.

 

Je li Hrvatska zaista ‘Zemlja Znanja’?

Prije desetak godina u Hrvatskoj se zagovarala krilatica – Hrvatska Zemlja Znanja. No, iz godine u godinu ulaganja u obrazovanje ne rastu, sustav škola susreće se s mnogim problemima, dio škola se bori za opstanak, a učenici ne postižu sjajne rezultate.

Pitamo se gdje je nestala Hrvatska koja se željela brendirati kao Zemlja znanja. Pravi je momenat da saznamo iz prve ruke kako sustav izgleda danas. Što najbolji hrvatski maturant misli o današnjem obrazovnom sustavu:

“Hrvatska po meni nije ‘Zemlja Znanja’, iako bi to mogla postati. Mislim da je hrvatski obrazovni sustav loš, te zahtjeva promjene.

Kada bih ja rješavao probleme, reducirao bih količinu gradiva koje se uči, ograničio bih ga na činjenice koje su primjenjive u životu, ili ključne za daljnje obrazovanje. Omogućio bih učenicima da uče gradivo koje ih zanima, a da manje uče ono što im je nezanimljivo.

Također, trebalo bi uskladiti učenje gradiva povezanog iz više različitih predmeta, npr. neko gradivo iz matematike 3. razreda, povezano je s gradivom iz fizike iz 1. razreda a uče se u razmaku od 2. god.

Još jedan problem su sredstva. Većina škola nema resurse za kvalitetno učenje gradiva iz nekih predmeta, npr. pokusa iz kemije, fizike, računala za informatiku itd. koji su ključni za lakše i kvalitetnije razumijevanje predmeta. I zbog toga, bez obzira na kvalitetu profesora, nastava nije na razini na kojoj bi mogla biti (npr. kao u drugim zemljama Europe).”

 

Što Karlo Valentin poručuje roditeljima i budućim maturantima?

“Roditelji bi učenike trebali motivirati nagradama, te ne treba uvijek davati kazne za loše rezultate. Ne treba pritiskati učenike previše, ali im treba dati do znanja što dobivaju boljim rezultatima, trudom i radom.

Moj savjet za buduće maturante – dobar rezultat bitan je za upis fakulteta koji žele, te dobrim rezultatom štede vrijeme (ne trebaju ponavljati ispit u slučaju pada).

Također, dobar rezultat ključan je za buduće zaposlenje, jer svatko bi trebao raditi ono što voli i što ga zanima. Odabir odgovarajućeg fakulteta i dobar rezultat na maturi pridonosi tome maksimalno.

Kao recept za dobar uspjeh naveo bih rad, samopouzdanje, opuštenost i upornost. Sve se može ako se dovoljno potrudimo.”

 

 

Da li je Hrvatska Zemlja Znanja? Koje je tvoje mišljenje o hrvatskom obrazovnom sustavu? Napiši u komentare!

 

NAPIŠI KOMENTAR

Molim te unesi komentar
Unesi svoje ime