Kako mentalni trening pomaže u treniranju i ostvarivanju sportskih ciljeva?

Što je mentalni trening i kako pomaže sportašima i rekreativcima u treniranju? Da li mentalni trening osigurava postizanje planiranih sportskih ciljeva? Kako postaviti sportske ciljeve i postići željenu tjelesnu figuru i rezultate?

Mentalni trening relativno je nova nauka, koja se sve više koristi u sportskom svijetu. Mnogi ljudi nažalost nisu upoznati s pojmom mentalnog treninga, iako im takva vrsta treninga može osigurati postizanje željenih sportskih rezultata. Da bismo saznali što je mentalni trening, odlučili smo ugostiti Luku Škrinjarića.

Luka je psiholog koji je prepoznao potrebu te djelatnosti u sportskom svijetu. Iza sebe ima uspješan rad s velikim brojem profesionalnih sportaša, od kojih su mnogi osvajali svjetska odličja. Tim je sportašima Luka omogućio savladavanje privatnih i sportskih problema te im je tako osigurao bistriji um i bolje napredovanje – sve do najboljih mjesta na turnirima diljem svijeta.

Uz profesionalne sportaše Luka dio svojeg vremena posvećuje i svima ostalima koji žele promijeniti neke stvari u životu i ostvariti ciljeve o kojima sanjaju. Uspješno plovi i poduzetničkim vodama – vlasnik je tvrtke Mentalni trening. U današnjem intervjuu Luka nam je otkrio što je mentalni trening, ali i mnoge druge stvari poput: kako postaviti sportske ciljeve, zašto tek rijetki rekreativci postaju profesionalni sportaši, kako sportske planove pretvoriti u uspješne rezultate, koja je uloga mozga u procesu napretka, kako se riješiti krize i pronaći motivaciju za treniranje, itd.

Kako postaviti sportske ciljeve i da li to donosi rezultate?

Stručnjaci kažu kako je postavljanje kvalitetnih i mjerljivih ciljeva, jedan od osnovnih preduvjeta za postizanje bilo kakvog uspjeha u životu. Pretpostavka je da ista stvar vrijedi i za sport, odnosno za postizanje željene fizičke spreme. No, kako ispravno postaviti mjerljive sportske ciljeve i na što se fokusirati kod planiranja? Evo što savjetuje Luka:

“Da, definiranje ciljeva je nužno za bio kakav značajan rezultat, u sportu i van njega. Postavljanje ciljeva je ujedno veoma prirodno i ljudski. Naime, ciljevi su ono što nas pokreće, ono što nas usmjerava. Bez njih pomalo lutamo na putu.

No, često nije dovoljno samo postaviti ciljeve već ih trebamo razložiti na mnogo manjih, specifičnih dijelova. Na taj način čak i najteži ciljevi postaju ostvarivi.

Zamislite, prije 100 godina promatrali smo mjesec iznad nas i nismo pojma imali kako doći do njega, možda smo imali želju, ali ne više od toga. Ipak, nakon što je prošlo 50ak godina dospjeli smo gore. No, put od želje do ostvarenja cilja popločen je mnoštvom manjih ostvarivih koraka – koji često putovanje čine važnijim od odredišta.”

Zašto tek rijetki rekreativci postaju profesionalni sportaši?

Svijet sporta možemo podijeliti na profesionalan (kojeg najčešće samo gledamo na TV-u) i na rekreativan (onaj kojim se većina nas bavi). Ako želiš postati profesionalni sportaš moraš imati neke predispozicije, koje će te gurnuti ka svijetu profesionalaca. No, to tek rijetkim uspijeva. Stoga, pitanje je – koji su to detalji koji razlikuju profesionalne sportaše od rekreativaca?

“Razlike rekreativaca i profesionalaca su dakako velike. Zamislite sljedeće, svi smo u jednom trenutku pokušali igrati nogomet, ako išta puknuli smo koji puta loptu prema golu. No, rekreativna razina na kojoj je većina nas, miljama je daleko od nekog poput Luke Modrića i njegovih majstorija s loptom.

Smatram da je ključna razlika u konzistentnosti. Možda bi to najbolje mogao dočarati formulom: Konzistentnost = Motivacija + Disciplina.

Motivacija je gorivo, disciplina sredstvo, a konzistentnost (svakodnevno fokusirano ulaganje truda) ono što donosi razliku da li će netko postati/ostati profesionalac. Dakako, ostaje i onaj dio talenta te genetskih sposobnosti koji je također važan za varijablu”, napominje Luka.

Kako sportske ciljeve pretvoriti u uspješne rezultate?

Isplanirati sportski put je jedna stvar, dok je sasvim nešto drugo taj plan provesti u djelo. Naime, mnogo je varijabli koje nas na tom putu mogu omesti, odnosno koje nam mogu otkriti da smo odabrali pogrešan put. Ipak, uz kvalitetno treniranje trebali bi doći i rezultati. No, da li je to istinita tvrdnja? Što je ključ uspješnog pretvaranja sportskih ciljeva u rezultate? Evo što misli Luka:

“Svakako postoji doza genetskog naslijeđa i tu ne možemo ništa mijenjati. Mala je šansa da budemo top košarkaš ako smo visoki ‘metar i šumska jagoda’. Mada, bilo je i takvih rijetkih slučajeva u povijesti.

Treniranje jest ono što razdvaja sportaše po pitanju uspješnosti, no nije nažalost sve tako jednostavno. Smatram da je važno kako treniramo – da trening bude smislen, ima jasne ciljeve što želimo postići te da bude u skladu s mogućnostima sportaša.

Danas je sport postao veoma stručan i ponekad poprilično kompliciran. Važno je i u treningu slijediti vlastiti put/tempo jer moguće je i pretjerati i time srušiti vlastite rezultate.”

Što je mentalni trening?

Mnogi koji su isprobali mentalni trening kažu kako im je to pomoglo u savladavanju prepreka i boljem postizanju ciljeva. No, što točno stoji iza pojma mentalni trening i kako taj mentalni trening može pomoći u realiziranju sportskih ciljeva?

“Mentalni trening je vrsta treninga, ali i naziv moje tvrtke – gdje nastojimo pružiti podršku svima onima koji žele postići napredak, srušiti barijere, postati bolji, sretniji, zadovoljniji u onome čime se bave, ali i u svakodnevnom životu.

Vjerujem da svi koji su se barem rekreativno bavili sportom znaju što je trening – konstantno ulaganje truda, pomicanje granica, uvježbavanje, napredak. Slično je i s ‘glavom’ – kao što sportaši treniraju tijelo, na isti način trenira se i mozak.

Možemo napredovati u upravljanju svojim emocijama, možemo unaprijediti koncentraciju, biti uporniji ili usmjereniji u svojim ciljevima, podizati samopouzdanije. ‘Glava’ nije nešto što imamo ili nemamo već nešto na čemu se radi želimo li postići napredak”, pojašnjava Luka.

Da li je ‘posložena’ glava temelj postizanja dobrih rezultata?

Zaključili smo kako glava, odnosno mozak – igra značajnu ulogu u postizanju bilo kakvih rezultata. No, da li je mozak u mnogim slučajevima važniji od spremnosti samog tijela? Da li je bistar um taj koji određuje koliko će netko biti uspješan ili ne? Evo što misli Luka:

“Izreka kaže ‘Glava gura dalje kad tijelo više ne može‘. Pretpostavljam da je većina čula za ovu izreku. Mozak je onaj koji je rukovoditelj, a tijelo je izvršitelj. Jedno bez drugoga ne ide, te samo onda kad ‘ovo dvoje’ djeluje u sinergiji dešavaju se veliki rezultati.

No, ovdje priča postaje zanimljiva. Cilj mog rada sa sportašima jest da budu u zoni – u najboljem stanju za njihovu izvedbu, u potpunosti uronjeni u ono što rade, bez pretjeranog razmišljanja i analiziranja, prepušteni da tijelo po automatizmu odradi ono za što ga se sprema godinama.”

Kako prebroditi krizu koja se javlja kod treniranja?

Svaki sportaš – bilo profesionalac, bilo rekreativac – ponekad poželi odustati od svega. Konstanta ulaganja vremena, novca, ali i svega ostalog često ne rezultiraju dobrim rezultatima. Tada nastupa svojevrsna kriza gdje se dešava raspad u kojem je teško pronaći viziju krajnjeg cilja kojem težimo. Kako se boriti s krizom i vratiti se na pravi kolosijek – ostvarivanju super rezultata?

“Kriza u sportu je normalna stvar, skoro kao i ozljede. Ne postoji profesionalni sportaš koji nekad nije bio u krizi. A ako se zadrže dovoljno dugo u sportu, gotovo svi će kad tad biti ozlijeđeni. Oni sretniji lakše i kraće, dok oni manje sretni teže i dugoročnije.

Kriza nije nešto od čega treba bježati, dapače, s obzirom na to da je normalna, logično je i očekivati da se ona dogodi. Danas sportaši mnogo vremena troše na prevenciju ozljeda jer žele imati što dulju karijeru, igrati mnogo godina na top razini. Ovo je dakako veoma težak proces, znajući da im vrijeme ne ide u korist te gotovo svaki sport/sportaš ima rok trajanja na top razini.

Ponekad je kriza tjelesne forme, a ponekad je kriza više u ‘glavi’. Stvarne razlike su veoma tanke, jer smo mi cjelina te je nemoguće odvojiti tijelo od psihe.

Danas znamo da postoji i mišićna memorija te su oni koji su dugo trenirali u stanju postići formu u kraćem vremenu od ostalih. Bitno je naglasiti da je znanost u sportu napredovala enormno u zadnjih nekoliko desetljeća. Sportaši nisu više sami već iza njih postoje timovi u kojima se svatko brine o svom dijelu posla.

Svaki član tima trebao bi ‘puhati u isti rog‘ – a to je dobrobit sportaša. To se jedino može ako svi međusobno komuniciramo, dijelimo znanje i informacije. Mentalni trening i rad na mentalnoj pripremi jest sigurno jedan od načina kako prevenirati ili brže riješiti nastalu krizu, bilo da je ona potekla na fizičkom ili mentalnom planu”, objašnjava Luka.

Kako pronaći motivaciju za treniranje kada nestane?

Mnogi od nas lako odustaju od svojih planova, jer rezultati dolaze sporo. Vjerujem kako i tebe muči manjak motivacije, koji dolazi s vremenom. Luka je rekao da se uspjeh postiže konstantnim radom i treniranjem, no kako održati taj stupanj motivacije na zadovoljavajućoj razini? Evo što Luka savjetuje za kraj svima koje muči manjak motivacije:

“Ljudska motivacija jest kompleksna. U stanju smo prevladati nevjerojatne napore i postići izuzetne stvari, dok opet znamo posustati na najmanjim sitnicama i tražiti alibije svuda oko nas.

Bitno je znati osnovnu podjelu:

• unutarnja motivacija – sve ono što nas pokreće iznutra, naše vrijednosti, želje, rušenje barijera, itd.
• vanjska motivacija – pohvala, nagrada, novac, rezultati, itd.

Potrebno nam je i jedno i drugo za uspjeh. Vanjska je često trenutna/instant gratifikacija, dok je unutarnja ono što održava naš angažman na duge staze. Mnogi misle da je moj posao motiviranje ljudi, no to u biti nije sasvim točno. Ono što ja radim jest pružiti podršku, pomoći u traženju rješenja – kako da ljudi pronađu ono što ih motivira na njihovom putu.

Ja sam taj koji ima povećalo, određene tehnike i znam ‘zagrebati’ na pravom mjestu ispod površine, ne bi li ljudi sami sebe motivirali na ispravan način – za postizanje bilo čega. Kontra volje klijenta možemo uspjeti samo na jako kratke staze.

Mislim da je dobar citat vezano za motivaciju sljedeći: ‘Samo su disciplinirani oni koji su zaista slobodni. Bez discipline robovi smo vlastitog raspoloženja i strasti.‘

Za kvalitetniju motivaciju predlažem da:

• zapišete svoj cilj (obavezno napišite, nikako ne samo imati ga u glavi)
• razložite ga na manje cjeline – podciljeve i zadatke
• zapišite što vam taj cilj donosi, zašto vam je važan, što on govori o vama te koje vlastite vrijednosti ćete pokazati/ostvarivati s ostvarivanjem tog cilja
• napišite koje su vam karakteristike koje bi vam mogle pomoći da ostvarite taj cilj i koje vas karakteristike/stvari/situacije mogu udaljiti od ostvarivanja cilja
• budite iskreni prema sebi
• pratite redovito kako ispunjavate određene zadatke, nagrađujte se nakon određenih koraka
• ako je moguće potražite i potporu u bližnjima

Ja osobno vjerujem u planiranje – u sportu je to krucijalno. Ako krenete s dobrim planom, već ste zadali odlične temelje ostvarenju svog cilja. Ako nađete dovoljno jak odgovor na pitanje ‘Zašto to radim?‘ moći ćete se nositi s bilo kojim Kako? koji naiđe na putu. Sve počinje prvim korakom pa čak i put oko svijeta. Papir i olovku u ruku, što još čekate?”

Veliko hvala Luki što je s nama podijelio tehnike motivacije za ostvarivanje sportskih rezultata, ali i što nam je objasnio što je to mentalni trening. Nadam se da su te Lukini odgovori potaknuli da napraviš kvalitetan plan i da napokon ostvariš sportske rezultate ili izgled tijela o kakvom već dugo sanjaš. Ako te zanima još sličnih tema svakako svrati u našu rubriku Zdrav Život, a u slučaju da imaš pitanje vezano uz mentalni trening napiši ga ispod u komentare.

Boriš li se ponekad s manjkom motivacije za treniranje? Smatraš li da mentalni trening može pomoći u postizanju sportskih ciljeva? Napiši ispod u komentare.